Rječnik
* odnosi se na pojmove koji su vezani uz provedbu izbora. Većim dijelom određuje nekadašnja zanimanja i razne skupine uključene u izborne postupke. Obuhvaća i dio staroga saborskog leksika koji reflektira međustranačke odnose.
adjunkt = pomoćni činovnik, vježbenik -> pristav
administrator = upravitelj
adresa = čin u parlamentarnom životu kojim se određena skupina zastupnika obraća vladaru u povodu otvaranja Sabora izražavajući svoja stajališta i zahtjeve u odnosu na program vlade. Rački je zapisao da „adrese u uređenih država jesu zgoljne parafraze prestolnoga govora“. (Korespondencija Rački-Strossmayer, knj. 1, str. 182).
adresna debata = saborska rasprava o pojedinim adresama s naglaskom na pretresanju vladinoga programa
Agramerica = dnevnik Agramer Zeitung
akcesist = niži činovnik u upravnoj službi; početnik, pripravnik
aktivno pravo glasa = pravo izbora zastupnika za Sabor, odnos pravo da se glasuje za propisanoga kandidata. Prema izbornom zakonu iz 1910. izuzeti su od toga prava glasa bili svi oni koji su plaćali manje od deset kruna izravnoga poreza (izuzevši siromašnije dijelove gdje je određen najmanji porez od šest kruna), časnici u aktivnoj službi i vojni svećenici.
asesor (Assessor) = prisjednik, činovnik koji vijeća i odlučuje s drugim članovima neke ustanove
askultant = činovnik prislušnik
auditor = vojni sudac
balotaža = tajno glasovanje, npr. kod odluke o valjanosti nečijeg izbora za saborskoga zastupnika. Prema saborskom pravilniku glasovalo se balotažom i o pravu virilnoga glasa.
bureau Sabora = pisarnica Sabora
cautela = mjera opreza
centralisti = oznaka za pristaše dogovora s bečkom vladom tijekom 1860-ih godina. Protivnici je često koristili za denuncijaciju, tvrdeći da je takav dogovor mogao dovesti jedino do prevlasti njemačkoga centralizma u Monarhiji.
cenzor = nadglednik
cenzus = odnosio se na određivanje veličine poreznih davanja koja su omogućivala stjecanje izbornog ili biračkog prava; nazivao se još imovinski cenzus.
congregatio nobilium = županijska skupština
čeonik = građanski načelnik, čelnik
čistoća izbora = izraz koji je proizlazio iz Zakona za zaštitu slobode izborâ (1907) kojim se sankcioniralo neovlašteno oduzimanje prava glasa, podmićivanje izbornika, ometanje izvršavanja prava glasovanja, glasovanje pod tuđim imenom, širenje lažnih vijesti vezanih uz izborne postupke te osiguravalo i štitilo pravo sastajanja tijekom predizborne kampanje. Oporba je naglašavala da je tim zakonima sužena mogućnost „terora odozgo“.
deputirac = saborski zastupnik
divljak = saborski zastupnik koji je nastupao izvan stranaka. U nekim se slučajevima tumačilo da ih niti jedna stranka nije htjela kandidirati, stoga su se nastupali „na svoju ruku“.
dobni predsjednik = najstariji saborski zastupnik koji otvara prvu saborsku sjednicu zbog čega se još naziva i privremenim predsjednikom Sabora
domovinaši = članovi Stranke prava, nazvani prema dnevnom listu Hrvatska domovina. Kasnije se ujedinjuju s pristašama Neodvisne narodne stranke u Hrvatsku opoziciju (1902), zatim u Hrvatsku stranku prava (1903).
dvoranaši = naziv s početka 1860-ih za krilo Narodne stranke konzervativnih stremljenja, okrenuto lojalnosti prema dvoru. Poslije se veže uz Narodnu samostalnu stranku. Često ih se naziva i pristšama „dvorske stranke“.
en bloc = u cjelini; u saborskoj praksi npr. „prijedlog se prima en bloc“
fizik = liječnik; gradski fizik = mrtvozornik
frankofurtimaši = pogrdan naziv za sljedbenike Stranke prava koju su od 1910. sačinjavali pristaše frankovačkoga pravaštva i kršćansko-socijalna skupina oko dnevnika Hrvatstvo.
frankovci = pravaške pristaše koje su slijedile politički pravac Josipa Franka. U neutralnom smislu taj se naziv koristi kao oznaka za jednu od pravaških stranaka ili frakcija.
furir = vojnički pisar
gravamen = žalba, tužba
Hrvatska ujedinjena samostalna stranka = stranka nastala ujedinjavanjem Hrvatske stranke prava i Hrvatske pučke napredne stranke. Prvi put nastupila 1910. na saborskim izborima.
Hrvatski dvorski dikasterij (Hrvatko-slavonsko-dalmatinski dvorski dikasterij) = tijelo (1861–1862) s ovlastima za općenje između središnjih vladinih institucija u Beču (Ministarskog vijeća) i vrha državne uprave u hrvatskim zemljama (Kraljevskoga namjesničkog vijeća Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije). Predsjednik Dikasterija Ivan Mažuranić biran je 1861. u Hrvatski sabor. – prema: dikasterij. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 1. 11. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15142>.
Hrvatsko-slavonska Vojna krajina = područje izvan uprave civilne (provincijalne) Hrvatske. Sastavljeno od regimenti (pukovnija): slunjske, ogulinske, otočke, ličke, prve i druge banske, gradiške, brodske, petrovaradinske, križevačke i đurđevačke, uključujući povlaštene općine. Regimente su slale svoje zastupnike u Hrvatski sabor 1848, 1861 i 1865. Zastupnici Hrvatskoga sabora držali su da Vojna krajina mora biti ravnopravna zastupana u sabornici i da se treba čim prije utjeloviti Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji.
imenik saborskih članova = prema poslovniku Sabora trebao je središnji Verifikacijski odbor sastaviti nakon utvrđivanja valjanosti izbora imenik svih saborskih zastupnika. Imenik je sastavljen abecednim redom i donosio je ime i prezime zastupnika, ime izborne jedinice koju zastupa i saborske odsjeke u koje je bio izabran. U Imenik su trebali biti unešena i imena onih zastupnika koji nisu došla u sabornicu na zasjedanja.
imunitet = pravo saborskih zastupnika da budu izuzeti od primjene nekih zakona
indemnitet = naknadno odobrenja Sabora zemaljskoj vladi za provedbu određenih, najčešće proračunskih mjera; indemnitetska rasprava
in corpore = skupno
interpelacija = zahtjev koji zastupnici podnose zemaljskoj vladi ili određenom odjelom predstojniku radi dobivanja odgovora s nadležnoga mjesta o pojedinim pitanjima. Interpelacija se smatra oblikom nadzora nad radom vlade i instrumentom za propitivanje odgovornosti saborske većine. U suvremenom parlamentarizmu naziva se zastupničko pitanje. Zastupnici su prijavljivali interpelacije predsjedniku Sabora prije saborske sjednice.
izborna geometrija = prilagođavanje sastava izbornih jedinica radi postizanja parlamentarne većine.
izborna reforma od 1917. = posljednja zakonska osnova o izbornom redu ozakonjena je 17. prosinca 1917. Izradio ju je Ladislav Polić, a njome se trebalo uvesti opće i tajno izborno pravo. Prijelom iz 1918. prekinuo je njenu provedbu i dokončao za dulje vrijeme rad na hrvatskom izbornom zakonodavstvu.
izborne listine = popis izbornika s pravnom snagom. Listine su bile stane i svake su se godine ispravljale u skladu s promjenama. Protiv sastava izbornih listina moglo se u određenom roku podnijeti reklamacije.
Jelačićev izborni red = izborni zakon iz 1848. koji je donio ban Josip Jelačić objavom naredbe o pozivanju i zastupanju sabora Kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Njime se dokinuo dotadašnji staleški sastav Sabora. Taj je red u najvećoj mjeri primijenjen i za saborske izbore iz 1861. i 1865.
juratuš = sudbeni činovnik; jurat
kancelist = pisar
kaptol = u Katoličkoj crkvi, zbor kanonika kojemu je zadaća obavljati bogoslužje u stolnoj ili zbornoj crkvi te pomagati biskupu u upravljanju biskupijom. Ako je smješten u sjedištu biskupije, zove se katedralni ili stolni kaptol (capitulum cathedralis), a ako je u kojem drugom mjestu biskupije, zove se kolegijalni ili zborni kaptol (capitulum collegiale). Na izborima 1861. i 1865. sudjelovali su Zagrebački, Čazmanski, Križevački, Đakovački, Požeški, Krbavsko-modruški i Senjski kaptoli. Prema: kaptol. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 1. 11. 2023. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30343
komeš = župan
kortešacija = izborna agitacija
korteš = izborni agitator
krajiško pitanje = kod Sabora iz 1848, 1861. i 1865. stvar načina zastupanja Vojne krajine u Hrvatskom saboru i mogućnostima njenih zastupnika da raspravljaju o državnopravnih pitanjima. Kasnije se svodilo na način ponovnoga sjedinjenja s banskom Hrvatskom.
kraljevska poslanica = čin kojim kralj otvara zasjedanje Sabora, radilo se o pismu sastavljenom na hrvatskom jeziku koje je pročitano svim članovima Sabora na početku zasjedanja
kraljevski otpis -> reskript
kredencional =
lektor = štioc, pripadnik nekoga reda
listina birača i izbornika = registar ili popis osoba koji imaju pravo posrednog ili neposrednog izbora zastupnika u Sabor.
locum tenens = namjesnik
ljekarnik = apotekar, farmaceut
mameluci = pogrdna oznaka za one koji stoje uz svaku vladu
milinovci = pristaše pravaštva koje su slijedile vodstvo Mile Starčevića. Naziv se koristi od 1908. kad je došlo do raskola Starčevićeve hrvatske stranke prava. Tom je prigodom Mile Starčević bio na čelu nezadovoljnika koji su osnovali Starčevićevu stranku prava.
mjernik = geodet; zanimanje regulirano Zakonom o uređenju građevne službe
munkači = pogrdni naziv za političare koji su stajali uz bana Nikolu Tomašića. Riječ aludira na čvrsto vezivanje uz mađarsku vladajuću stranku (Nemzeti Munkapárt) koju je osnovao István Tisza. Kod Mađara je nakon pada njihove vladajuće Liberalne stranke, kao i u slučaju pada unionističke Narodne stranke u Hrvatskoj, došlo do nastojanja da se liberali ponove osove kroz osnivanje novih stranaka.
naknadni izbori = u slučaju utvrđivanja nevaljanosti nekog izbora, polaganja mandata, teške bolesti, smrti ili neopravdanog dolaska zastupnika na sjednice održavali su se naknadni izbori; ponekad se nazivaju i dopunski izbori. Datum naknadnih izbora utvrđivala je zemaljska vlada.
Narodna liberalna stranka = jedno krilo Narodne stranke koje kritiziralo konzervativni dio „narodnjaka“ smatrajući ih „natražnjacima“; okupljali se od početka 1860-ih oko lista Pozor. Na Saboru iz 1861. stajali su nasuprot unionista kao stranka s najvećim brojem zastupnika („saborska većina“). U pogledu uređenja Monarhije zagovarali su federalističko uređenje.
našastar = inventar
nuncij = spis, najčešće prijedlog, koji se podastire saboru da bi se razjasnilo stajalište oko nekoga pitanja; npr. nuncij Hrvatske regnikolarne deputacije iz 1889. tražio je da se ustanovi ključ hrvatskih doprinosa za zajedničke izdatke i ustanovi pokriće za autonomne poslove Hrvatske.
obzoraši = uobičajno izraz za pristaše Neodvisne narodne stranke, osnovane 1880., koju je podupirao biskup J. J. Strossmayer. Nazvani po dnevnom listu Obzor koji je počeo izlaziti 1872. Prethodno su članove liberalnoga krila Narodne stranke nazivali „pozorašima“ po listu Pozor.
oficijal = pripadnik nižega činovništva u javnoj službi
operat = pisani izradak saborskih zastupnika ili neovisnih stručnjaka o nekoj temi koja je na dnevnom redu saborske sjednice
opstrukcija = akcija otežavanja ili onemogućavanja saborske većine da donese zaključke koji su neprihvatljivi oporbi
osrednji odbor = središnji odbor koji je upravljao pojedinim strankama
Osječka grupa = prema R. Horvatu politička skupina koja prvi put nastupa na saborskim izborima 1910. i osvaja 4 mandata (A. Pinterović u Gornjem gradu u Osijeku, D. Neuman u Donjem radu u Osijeku, F. Papratović u Vuki i F. Zbierchovski u Slatini). U tom sazivu podupirali bana Nikolu Tomašića i njegovu vladu. Birani su i na izborima 1911 (1 mandat) i 1913 (2 mandata).
osrednji kotar = pojedine županije imale su središnje kotare u kojima su se birali zastupnici (npr. osrednji kotar Zagrebačke županije s biralištem u Sesvetama).
ovjeritbeni odbor = saborski odbor (Odbor za verifikaciju) koji je ovjeravao mandate izabranih zastupnika. Sastojao se od sedmoro članova i odlučivao je zaključkom većine glasova.
parlamentar = saborski zastupnik
pasivno izborno pravo = pravo izbora za saborskoga zastupnika prema izbornom pravu. To su pravo imali samo zavičajnici na području Kraljevina Hrvatske i Slavonije.
peneznik = blagajnik
pojac = pjevač u crkvi
posebnik = privatnik
prepošt = voditelj kanonika, predstojnik rimokatoličkoga kaptola
prior = predstojnik
prisega = zakletva koju daje nositelj neke dužnosti, npr. banska prisega.
pristav = pisar, činovnik
prvi Odsjek = sabor je bio sastavljen od pet odsjeka; prvi se bavio valjanošću izbora svakoga zastupnika zbog čega se još nazivao Verifikacijskim odsjekom. U slučaju pritužbe na neki izbor, taj je Odsjek trebao odlučiti radi li se o opravdanoj pritužbi kojom se može ustanoviti prijepornost nečijeg izbora ili je izbor bio ispravan. Odsjek predlaže svoju odluku Saboru koji donosi konačnu odluku.
prvostolnik = metropolit
realisti = jedan od naziva za članove Hrvatske pučke napredne stranke koji su prethodno pripadali skupini Napredne omladine, poznate po zastupanju „realnoga rada“.
regimenta = pukovnija
regna hereditira = nasljedna zemlja
Reichsrat = Carevinsko vijeće u Beču. Namjera je dvora do uvođenja dualizma bila da ta ustanova bude središnji parlament Monarhije. Hrvatski sabor je odbacio takvu namjeru. Od 31. 5. do 29. 7. 1860 održavano je na poziv Franje Josipa Pojačano carevinsko vijeće (verstärkter Reichspost) na kojem su sudjelovali biskup Strossmayer i A. Vraniczany uime civilne Hrvatske. U Saboru iz 1861. većina je zastupnika bila protiv slanja svojih predstavnika u Recihsrath.
remonstracija = prigovor, protest
reskript = otpis, kraljevski ukaz, pismeno rješenje
revizija izbornih listina = svake godine, tijekom siječnja, gradska i općinska poglavarstva bila su dužna nadzorom svojih predstavnika pregledati popise izbornika i ustanoviti stvarno stanje.
Riječki provizorij = prema hrvatskom izbornom zakonu Rijeka je bila zastupana s 2 zastupnika u Hrvatskom Saboru. Međutim, riječki municipij odbio je provoditi izbor zastupnika. Prema čl. 66 nagodbenoga zakona ustanovljen je provizorij po kojemu bi se putem odborskih rasprava između parlamentarnih predstavnika Ugarske i Hrvatske te grada Rijeke postigao sporazum, no do njega nije došlo.
saborska dvorana = sabornica, mjesto održavanja saborskih sjednica
saborski poslovnik = skup propisa o načinu vođenja saborskoga poslovanja
samostalni klub = neformalni izraz za saborske zastupnike izvan stranaka koji su podržavali na izborima 1906. Hrvatsko-srpsku koaliciju
sitničar = trgovac sitnom robom
skrutator = osoba koji broji glasove
skrutinij = brojenje i provjeravanje glasova
specijalna debata
stantne sessione = odmah; dok traje saborska sjednica
starješina = čelnik, najčešće se odnosilo na čelnike zadružnih obitelji koji su sudjelovali u izbornom postupku
stenografski zapisnici = zabilježeni sadržaji govora i rasprava na saborskim sjednicama koje su sastavljali saborski bilježnici, nazivali su se još i stenografički dnevnici.
Stranka narodnog napretka = stranka osnovana uoči saborskih izbora iz 1911. na poticaj bana Nikole Tomašića.
stražmeštar = narednik, starješina straže, Wachmeister
Tomašićeva grupa = naziv za pripadnike Stranke narodnoga napretka koju je osnovao ban Nikola Tomašić
unionisti = naziv za pristaše saveza Hrvatske s Ugarskom u obliku realne unije koji su vjerovali da se njime brane ustavne prava od centralizirajućih pretenzija bečke vlade; ovisno o okolnostima imali su svoje zasebne skupine, npr. samostalne unioniste za vrijeme bana Levina Raucha, a nakon revizije nagodbe spojili s Narodnom strankom s kojom će ovladati sve do odlaska bana Khuena.
uži izbori = ako nijedan od kandidata nije postigao natpolovičnu većinu svih glasova, onda se provode uži izbori između dvojice kandidata s najviše dobivenih glasova
Varaždinska vojna krajina = područje dviju krajiških pukovnija: križevačke i đurđevačke koje su 8. 6. 1871. pridružene građanskoj Hrvatskoj
veksacija = zlostavljanje, uznemiravanje
verifikacija = ovjera saborskoga mandata
vindicirati = tražiti određena prava, svojatati
virilisti = pripadnici visokoga plemstva i svećenstva koji su ulazili u Sabor prema osobnom položaju i na izravan banski poziv.
vjerodajnica = isprava kojom zastupnik potvrđuje izbor u određenoj izbornoj jedinici. Obično se radilo o ovjerenom prijepisu izbornoga zapisnika ili banskoj pozivnici.
vladinovci = članovi i pristaše vladajuće stranke (tzv. Regierungspartei).
votirati = glasovanje u Saboru
zamjenik zastupnika = kod izbora iz 1861., 1865. i 1867. vrijedilo je pravilo da se umjesto izabranoga narodnog zastupnika koji je položio mandat pozove u Sabor njegov zamjenik.
Zatočnik = list Narodne stranke koji je izlazio u Vojnom Sisku od 1. 9. 1869 do 25. 3. 1871. umjesto Novoga Pozora
ždrijeb = izvlačenje papirića radi izbora zastupnika u neko saborsko tijelo, napose u saborske odsjeke
Literatura
Marijan Horvat, Konstantin Bastaić i Hodimir Sirotković, Rječnik historije države i prava, Birotehnički zavod, Zagreb 1968.
Hrvatska enciklopedija. Mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Mirjana Kasapović, Izborni leksikon, Politička kultura, Zagreb 2003.
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, obradio Tomo Maretić, JAZU, Zagreb 1917. – 1922.
Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb 1971. (608.280)
Petar Skok, Prilog k ispitivanju hrv. imena mjesta, Nastavni vjesnik, 1912, sv. 4, knj. XI
Petar Skok, Prilog k ispitivańu srpsko-hrvatskih imena mjestâ, Rad JAZU, knj. 224, 1921, 98-167.
***