dr. sc. Juraj Balić, viši asistent
e-pošta: jura.balic@gmail.com
Juraj Balić rođen je 1986. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu, a potom Klasičnu gimnaziju. Godine 2004. upisao je jednopredmetni dodiplomski studij povijesti na Odsjeku za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu gdje je diplomirao 2010. godine i stekao zvanje profesora povijesti (srednja ocjena studija 4,574). Njegov diplomski rad nosi naslov Društvena struktura Jeruzalemskog kraljevstva (mentor: dr. sc. Damir Karbić). Tijekom studija bio je član Društva studenata povijesti Hrvatskih studija Ivan Lučić – Lucius, a 2008. godine, kao student četvrte godine, sudjelovao je u organizaciji znanstvenog simpozija Dies historiae.
Od godine 2009. počeo je surađivati s dr. sc. Lovorkom Čoralić i Filipom Novoselom na transkripciji izvorne građe iz Državnog arhiva u Zadru, odnosno spisa zadarskog bilježnika Antonia Calogere (1768.-1772.). Ukupno četiri knjige (fascikula) instrumenata spomenutog bilježnika Calogere objavljene su kao dvije zasebne knjige 2014. i 2018. godine u sklopu edicije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium.
Od kraja 2011. do kraja 2012. godine u sklopu programa stručnog osposobljavanja bio je zaposlen kao kustos-pripravnik u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu, a 2013. godine položio je stručni ispit za muzejsko zvanje kustosa.
Tijekom 2013. godine surađivao je s Hrvatskim institutom za povijest i Maticom hrvatskom na izradi knjige Temelji moderne Hrvatske: hrvatske zemlje u „dugom“ 19. stoljeću. Za ovu je ediciju bio suautor teksta vezanog uz regionalnu povijest Hrvatske koji nosi naslov Istra, Rijeka i Hrvatsko primorje. S Hrvatskim institutom za povijest tijekom 2013. i 2014. godine surađivao je i na izradi knjige Ljudi 18. stoljeća. U sklopu te knjige napisao je dva teksta o pojedinim ličnostima iz hrvatske povijesti XVIII. stoljeća: riječkom trgovcu i poduzetniku Andriji Ljudevitu Adamiću i zadarskom liječniku i sakupljaču starina Antunu Danielliju Tommasoniju.
Godine 2015. završio jednogodišnji MA studij Komparativna povijesti srednje, istočne i jugoistočne Europe (1500.-2000.) (Comparative History of Central, Eastern and Southeastern Europe (1500-2000)) na Odsjeku za povijest Central European Universityja (CEU) u Budimpešti. Tema njegovog završnog rada, naslovljenog Baron Trenck and his Pandours: Merciless Marauders or Courageous Combatants?, odnosila se na problem nasilja u XVIII. stoljeću, koji se analizirao na primjeru Franje baruna Trenka i njegovog dobrovoljačkog pandurskog zbora.
Od 2015. do 2019. godine bio je član znanstvenog projekta Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918., a od kraja 2016. godine zaposlen je na mjestu asistenta na Hrvatskom institutu za povijest.
Svoj doktorski rad pod naslovom Lička krajiška pješačka pukovnija u razdoblju od 1736. do 1809. godine obranio je u srpnju 2019. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.