e-pošta: aambuc@isp.hr
Alexander Buczynski je završio Studij povijesti na Sveučilište u Utrechtu (Rijksuniversiteit Utrecht) 1988. godine. Godine 1986./87. i 1988./89. boravio je u Zagrebu kao gost student. Surađujući s Hrvatskim institutom za povijest (tada Institut za suvremenu povijest) od svog prvog dolaska u Zagreb, od 1. svibnja 1991. postaje stalnim suradnikom Instituta u okviru projekta “Vojna krajina – građa i studije”. Svoju disertaciju s naslovom: “Vojni komuniteti – središta građanstva u Hrvatskoj krajini. Povlašteni krajiški gradovi Bjelovar, Senj i Petrinja od 1787. do 1872. godine” obranio je 22. listopada 1993. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine postaje u okviru navedenog redovitog znanstveno-istraživačkog projekta voditeljem istraživačke teme “Gradovi Vojne krajine”. Prvog proscinca 1994. izabran je u zvanje višeg asistenta, 19. rujna 1998. u zvanje znanstvenog suradnika te 17. lipnja 2002. u zvanje višeg znanstvenog suradnika. Od 1996. do 2002. obnašao je dužnost glavnog i odgovornog urednika časopisa Povijesni prilozi. Sredinom ožujka 2001. postao je članom Upravnog vijeća Hrvatskog insituta za povijest te mjesec dana kasnije predstojnikom Odjela za novovjekovnu povijest Instituta. Od 2002. do 2006. vodio je znanstveno-istraživački projekt “Hrvatski staleški sabor” (0019022). Kao predstavnik Instituta postao je tajnikom Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ) u veljači 1993. godine, a zamjenikom predsjednika 11. prosinca 1999. Godine 1999. bio je i predsjednik Organizacijskog odbora 1. kongresa hrvatskih povjesničara, koji se održao od 9. do 11. prosinca 1999. u Zagrebu. Od listopada 1997. kao predavač aktivno sudjeluje u nastavi na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Tako je od samog početka predavao obvezatni kolegij Opća povijest ranomodernog doba, a od 1998. i izborni kolegij Povijest Austrije. U rujnu 2002. postao je članom Stručnog vijeća Hrvatskih studija i zamjenikom pročelnika Studija povijesti. Pokrenuo je tada inicijativu da se na Studiju povijesti u okviru bolonjskog procesa pokreće projekt uvođenja ECTS bodovnog sustava. Novi nastavni plan Studija povijesti sa jednosemestralnim kolegijima počeo se primijeniti akademske godine 2003./2004. U travnju 2004. imenovan je ECTS-koordinatorom Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a na početku akademske godine 2004./2005. pročelnikom Studija povijesti. U studenom 2004. imenovan je koordinatorom za humanističke znanosti Povjerenstva za preustroj i razvoj sveučilišnih studija Sveučilišta u Zagrebu, a u listopadu 2006. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Od siječnja do kraja travnja 2007. boravio je kao Research Fellow na Institute for Advanced Studies in the Humanities (IASH) Sveučilišta u Edinburghu radi arhivska istraživanja vezani za boravak škotskog mislioca Davida Humea i generala St Claira na Bečkom dvoru tijekom 1748.